Kosovo*

Od 1999. godine ICMP se bavi pitanjem osoba koje su nestale uslijed posljedica sukoba na Kosovu, a od 2003. pruža pomoć Kosovu za identifikaciju utemeljenu na DNK analizi, najprije u saradnji s misijom UN-a na Kosovu (UNMIK), a od decembra 2008. u saradnji s Misijom Evropske Unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX). Od 2001. godine, ICMP također pruža stručnu pomoć Vladi Republike Srbije u lociranju, pronalaženju i identifikaciji osoba nestalih tokom sukoba na Kosovu. ICMP je do danas podnio izvještaje o pouzdanoj identifikaciji putem DNK analize za 2.466 nestale osobe Srbiji, UNMIK-u i EULEX-u, a trenutno i Komisiji Vlade Kosova za nestale osobe.

U svom radu na Kosovu, ICMP se fokusira na osiguravanje cjelovite primjene standarda transparentnosti i ljudskih prava kada se radi o utvrđivanju sudbine i pronalaženju mjesta na kojem se nalaze nestale osobe. ICMP podržava napore koji se čine kako bi se poboljšao dijalog između Beograda i Prištine te radi na unapređenju kapaciteta Komisije za nestale osobe Vlade Kosova (GCMP) još od 2006. godine kada je pomogao kosovskim vlastima u njenom osnivanju.

ICMP je do danas prikupio 97% referentnih uzoraka DNK materijala porodica nestalih koji su potrebni za proces identifikacije; međutim, u više od 1.700 slučajeva, uključujući i oko 400 predmeta koji se nalaze u prištinskoj mrtvačnici, nije bilo moguće utvrditi podudarnost između DNK uzoraka. Tokom 2010. godine, ICMP je objavio izvještaj pod nazivom „Situacija na Kosovu: uvid u postojeće stanje“, kojim poziva domaće i međunarodne organe nadležne za ovo pitanje na Kosovu da preduzmu sve neophodne korake za rješavanje ovog pitanja.

Date su sljedeće preporuke: 

• Potrebno je da ICMP, Kosovski institut za sudsku medicinu i Komisija za nestale osobe Vlade Kosova zajedno izvrše pregled evidencija o ekshumaciji, izvještaja o autopsijama, smrtnih listova i svih drugih radnji na utvrđivanju postojećeg stanja koje je je preduzeo EULEX-ov Ured za nestale osobe i forenziku, uključujući i sve druge evidencije koje se odnose na zaključene predmete. Ovim bi se omogućilo da se stekne uvid u predmetne slučajeve u kojima su tijela bila pogrešno identifikovana, da se riješe zaostali neriješeni slučajevi u kojima identifikacija nije izvršena iz prostog razloga što relevantne informacije nisu bile objedine na jednom mjestu kao i da se odredi gdje bi se trebao usmjeriti fokus koordiniranih napora na rješavanju zaostalih slučajeva).
• Vlada Kosova bi trebala dobiti veću podršku za inicijative koje preduzima kada je u pitanju jačanje kapaciteta Komisije za nestale osobe i koordinacija strateškog pristupa radu na predmetima. Prenos nadležnosti za pitanja nestalih osoba na domaće institucije mora predstavljati jasnu garanciju da će lokalne vlasti ispunjavati svoje obaveze odgovorno, transparentno i bez diskriminacije.
• Potrebno je uspostaviti arhivu Centralne evidencije Kosova kako bi se objedinili postojeći istražni podaci, evidencije o osobama vođene prije i nakon smrti te informacije o lokalitetima , kao i informacije o identifikaciji i repatrijaciji, što će omogućiti bolji rad na predmetima i pritom uspostaviti bolje osnove za sveobuhvatnu analizu.
• Kosovski zakon o nestalim osobama bi trebao jasno odrediti mandat Komisije za nestale osobe kao nezavisne vladine agencije sa nadležnošću da koordinira pitanja nestalih osoba sa relevantnim lokalnim i međunarodnim akterima i drugim organima vlasti, uključujući i pravosudni sistem. Zakonom je potrebno izričito propisati da Komisija za nestale Vlade Kosova raspolaže ovlastima da nadgleda i koordinira rad na predmetima ekshumacije.

Tokom 2014. godine došlo je do izmjena u mandatu EULEX misije na Kosovu kako bi se, između ostalog, omogućio prenos nadležnosti za rješavanje pitanja nestalih osoba na lokalne organe vlasti, uključujući i Komisiju za traženje nestalih Vlade Kosova. Od tada, na poziv Komisije za nestale osobe Vlade Kosova, ICMP nadgleda radove na ekshumaciji koji se vrše na dva potencijalna lokaliteta masovnih grobnica na Kosovu.

Od 1999. ICMP također radi sa porodicama nestalih, njihovim udruženjima te drugim predstavnicima civilnog društva kako bi se potakla njihova međusobna saradnja, ali i saradnja s organima vlasti s ciljem rješavanja zajedničkih problema i efikasnijeg zalaganja za njihovo rješavanje. Ova aktivnost prvobitno je bila koncentrisana na probleme poput suočavanja sa prošlošću, predrasudama, stereotipima i individualnom krivnjom. Od 2009. ICMP podržava zajedničke aktivnosti između srpskih i albanskih udruženja porodica nestalih. Ova udruženja su postavila zajedničke zahtjeve za dobivanje odgovora od relevantnih organa vlasti te su se uključila u zajedničko obilježavanje sjećanja na nestale.

U 2023. godini Kosovo se priključilo Sporazumu o statusu i funkcijama Međunarodne komisije za nestale osobe i na taj način postalo članica ICMP-ove Konferencije država potpisnica.