Republika Srbija
Republika Srbija je država sljednica Savezne republike Jugoslavije, a zatim i državne zajednice Srbije i Crne Gore. Nakon izbijanja sukoba u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine, Beograd je rad na pitanjima nestalih osoba dao u nadležnost Federalnoj komisiji za razmjenu ratnih zarobljenika. Državna Komisija za humanitarna pitanja osnovana je u novembru 1994. godine, zajedno s Odjelom za traženje nestalih lica.
Od juna 2006. godine, Komisija za nestala lica vlade Republike Srbije nadležna je za ovo pitanje. Srbija još uvijek traži:
- Državljane Republike Srbije koji su nestali na području Republike Hrvatske;
- Državljane Republike Hrvatske čiji članovi porodica danas žive u Srbiji i počeli su proces traženja kod Komisije u Beogradu;
- Državljane Republike Srbije koji su nestali na teritoriji Bosne i Hercegovine;
- Državljane Republike Srbije koji su nestali tokom sukoba na Kosovu.
Nakon raspada bivše Jugoslavije, pitanje nestalih je imalo složene i značajne posljedice za Srbiju. U praktičnom smislu, nemogućnost pronalaska značajnog broja ljudi na području susjednih država gdje su zajednice Srba ranije živjele usporavala je povratak srpskih izbjeglica. S druge strane, srpski nacionalisti su ovu činjenicu iskoristili kao protuargument procesu pomirenja u regionu.
Od 1996. godine, ICMP radi s Komisijom za nestala lica kao i sa njenim prethodnicima. U 2001. godini, ICMP je potpisao memorandum o razumijevanju s Ministarstvom vanjskih poslova bivše Savezne Republike Jugoslavije kao i sporazum s Centrom za koordinaciju za Kosovo i Metohiju. Sporazum je omogućio da ICMP pruži podršku prilikom ekshumacije i identifikacije nestalih tokom sukoba na Kosovu.
U okviru ovih sporazuma, ICMP je u posljednjih dvadeset godina učestvovao u pronalasku više od 800 posmrtnih ostataka koji se vežu za sukob na Kosovu u skrivenim grobnicama pronađenim u Srbiji, uključujući i lokalitete Bajina Bašta, Petrovo Selo, Kiževak i Batajnica. U slopu saradnje sa Srbijom te sa UNMIK-om, a kasnije i sa EULEX-om, ICMP je koristio DNK analize kako bi pružio pomoć u identifikaciji 90% posmrtnih ostataka pronađenih na ovim lokacijama.
U 2002. godini, ICMP je također potpisao Sporazum o saradnji sa Saveznom komisijom za humanitarna pitanja i nestale osobe s ciljem rješavanja pitanja nestalih tokom sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u periodu između 1991. i 1995. godine. Uz podršku ICMP-a, više od 300 osoba nestalih tokom ovih sukoba pronađeno je i vraćeno u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
ICMP je 2002. godine u Beogradu otvorio ured i osnovao laboratoriju za DNK analize. Tokom 2006. godine, laboratorija je predata u nadležnost srbijanskih vlasti.
U 2014. godini, ICMP je obnovio sporazum s Komisijom za nestala lica Vlade Srbije putem razmjene akreditiva koji su se ticali isključivo pružanja pomoći pri lociranju, pronalaženju i identifikaciji nestalih osoba čiji nestanak se povezuje sa sukobima na Kosovu nakon što su otkrivene grobnice u južnoj Srbiji.
ICMP će nastaviti pomagati Srbiji kao i drugim zemljama regiona da kompletiraju proces lociranja i identifikacije osoba nestalih uslijed sukoba koji su se odvijali tokom devedesetih godina proteklog stoljeća. Pored ovoga, ICMP prati proces iskopavanja posmrtnih ostataka i pomaže udruženjima civilnog društva koja predstavljaju porodice nestalih.
Srbija je 2015. godine bila deveta zemlja koja je potpisala Sporazum o statusu i funkcijama Međunarodne Komisije za nestale osobe koji je Narodna skupština Srbije ratificirala 2017. godine.
Bilateralna saradnja Srbije s drugim zemljama regiona u procesu traženja nestalih osoba je definisana sporazumima i protokolima potpisanim s Crnom Gorom 2012. i Bosnom i Hercegovinom 2015. Saradnja s Hrvatskom je uređena bilateralnim sporazumom potpisanim još 1996.
