Meksiko
Prema Državnom registru za nestale osobe, u Meksiku je do 21. septembra 2023. kao rezultat zločina prijavljen nestanak 111.521 osobe.
Obzirom na izostanak prijava i sveobuhvatnih statističkih podataka na nivou cijele države, vrlo je vjerovatno da ovi pokazatelji samo djelomično odražavaju stvarno stanje: svakodnevni nestanak osoba postaje realnost u Meksiku.
Nestanci odražavaju rastući nivo nasilja koji se dešava zbog organiziranog kriminala kao odgovor na strategiju vlasti za postizanjem sigurnosti putem militarizacije mesičkog društva, kao i na nasilnu represiju državnih ili privatnih grupa koje se bore za ostvarivanje kontrole nad nelegalnim tržištem, prirodnim resursima i zemljištem. Procjenjuje se da je u periodu između 2006. i 2008. godine u Meksiku ubijeno više od 150.000 osoba, a prema Centru za praćenje raseljenih lica u zemlji, više od 357.000 osoba je od decembra 2020. prisilno raseljeno unutar zemlje. Migracija stanovništva iz Centralne Amerike također doprinosi povećanju nasilnih nestanaka među migrantima.
Podaci o nestalim osobama u državi Nuevo León koje je prikupio ICMP-ov partner, NVO Građani za podršku ljudskim pravima (CADHAC), analizirani su na Univerzitetu u Oxfordu, Univerzitetu u Minnesoti i na fakultetu društvenih nauka Latin American Faculty of Social Sciences (FLACSO-Mexico) 2017. Rezultat analize je pokazao je da su organi vlasti počinili 47% slučajeva nestanaka, a 91% žrtava u državi Nuevo León nije bilo povezano s organiziranim kriminalom. Najveći broj nestalih osoba zabilježen je u državama Jalisco, Tamaulipas i Estado de Mexico, dok je u državi Nuevo León najviše općina sa najvećim brojem nestalih osoba po glavi stanovnika.
Prisilni nestanak 43 studenta iz Pedagoške akademije u Ayotzinapi, u državi Guerrero 2014. privukao je pažnju na pitanje nestalih osoba. 2017. Državni pokret za nestale (MovNDmex), okupivši zajednice porodica nestalih i organizacije civilnog društva, pobrinuo se da se donese i da na snagu stupi Opći zakon o prisilnom nestanku i nestanku počinjenom od strane pojedinaca.
Ovaj Opći zakon omogućava krivični i administrativni okvir za kažnjavanje osoba koje su odgovorne za nestanak, uspostavlja Državni sistem za nestale osobe u čijem sastavu se nalaze Državna komisija za traženje nestalih (CNB), Komisija za traženje nestalih u sve 32 države i ostale agencije uključujući i Konferenciju tužilaca i Vijeće građana. U 2021. godini, zahvaljujući pokretačkoj snazi porodica nestalih, vlada Meksika je u saradnji s Ujedinjenim nacijama uspostavila Vanredni mehanizam za forenzičku identifikaciju kojeg čini sedam meksičkih i međunarodnih stručnjaka za saradnju na polju forenzike, prava, psihosociologije i za međunarodnu saradnju kako bi doprinijela izradi strategije za rješavanje velikog broja masovnih grobnica koje čekaju na iskopavanje kao i za identifikaciju 52.000 posmrtnih ostataka širom zemlje.
Napori koji se čine na pronalaženju nestalih osoba pod vodstvom Državne komisije za traženje nestalih, a koja je zvanično uspostavljena 2019. godine, postali su intenzivniji i prepoznatljivi. Pored toga, budući da je uspostavljen Regionalni centar za identifikaciju osoba (CRIH) u državi Coahuila, a nedavno i Državni centar za identifikaciju osoba (CNIH) u državi Morelos, Državna komisija za traženje nestalih promovira prikupljanje referentnih uzoraka i program opsežnih iskopavanja na grobljima i masovnim grobnicama kako bi riješila pitanje identifikacije posmrtnih ostataka koje čuvaju državne vlasti.
Od decembra 2018. do jula 2022. godine, ICMP je učestvovao u četverogodišnjem programu kako bi pružio pomoć tamošnjim vlastima putem projekta „Pravda za nestale u državi Nuevo León“ koji je osmišljen u saradnji s udruženjem Građani za podršku ljudskim pravima (CADHAC), a kojeg finansira USAID.
Zahvaljujući projektu koji su zajedno realizirali udruženje Građani za podršku ljudskim pravima (CADHAC) i ICMP institucionalni kapaciteti su unaprijeđeni i usklađeni sa Općim zakonom o nestalim osobama, poboljšane su infrastrukture za obradu podataka, osnaženi su forenzički procesi za nestale osobe, uključujući i identifikaciju zasnovanu na DNK analizi te je pružena podrška javnom zagovaranju od strane udruženja žrtava. Pored toga, ICMP je 2022. obezbijedio direktnu pomoć kako bi premostio problematične nedostatke prisutne u kapacitetima za forenzičku antropologiju neophodnu u izuzetno složenim slučajevima, a skupa s uredom Pravobranioca, pokrenuo je posebno prilagođenu verziju Online centra za upite kako bi se poboljšala komunikacija s porodicama i unaprijedila transparentnost.
Od jula 2021. do avgusta 2022. godine, ICMP je proširio svoje aktivnosti u Meksiku kako bi pružio pomoć i uredu Federalnog tužioca putem desetomjesečnog pilot projekta koji je finansirao USAID. Ovim projektom ICMP je podržao usvajanje dvije nove metode za izolaciju DNK koje su odobrene i dokazano daju bolje rezultate kada je u pitanju dobivanje izvještaja o podudarnosti DNK profila.
