Delite
Varšava, 28. novembar 2025: – Ukrajina je ostvarila značajan napredak u uspostavljanju efikasnog sistema za traženje nestalih osoba uslijed ruske invazije i može ovaj sistem dodatno unaprijediti učeći iz iskustava drugih zemalja, rečeno je učesnicima na konferenciji koju je ove sedmice u Varšavi organizovala Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP).
Dvodnevna konferencija, koja je završena danas, okupila je visoke predstavnike vlada i organizacija civilnog društva iz Ukrajine, kao i predstavnike institucija za nestale osobe i udruženja porodica nestalih iz zemalja bivše Jugoslavije. Kroz niz strukturiranih i detaljnih diskusija, učesnici iz jugoistočne Evrope objasnili su razvoj svojih procesa traženja nestalih, naglašavajući strategije koje su bile uspješne i prakse koje je bilo potrebno prilagoditi kako bi postale efikasnije. Predstavnici iz Ukrajine imali su priliku postaviti konkretna pitanja u kontekstu razvoja ukrajinskog sistema.
Konferencija je zaključena skupom dogovorenih principa:
- Države trebaju nastaviti jačati svoje institucionalne i zakonodavne okvire kako bi osigurale da se sve nestale osobe pronađu, bez obzira na to jesu li civili ili pripadnici oružanih snaga i bez obzira na okolnosti nestanka. To uključuje unapređenje koordinacije između policije, pravosuđa, forenzičkih službi, matičnih ureda i svih drugih relevantnih institucija kako bi specijalizirane institucije za nestale osobe mogle djelovati efikasno i sveobuhvatno.
- Države bi trebale poduzeti korake ka uspostavljanju i održavanju jedinstvene, centralizovane baze podataka o svim nestalim osobama. Ona treba biti redovno ažurirana, dostupna svim nadležnim institucijama i, gdje je primjereno, porodicama. Baza treba sadržavati sve relevantne podatke, uključujući ante-mortem i post-mortem podatke, DNK profile, istražne spise i informacije o okolnostima. Ključno je razviti pouzdane AM/PM kapacitete za podudaranje podataka i primijeniti robusni softver za poređenjem DNK u okviru sistema.
- Treba razviti, objaviti i redovno ažurirati sveobuhvatnu državnu strategiju o nestalim osobama, uz sistematsko učešće porodica, organizacija civilnog društva i svih relevantnih institucija.
- Takva strategija treba podržati razvoj efikasnog, na žrtvama zasnovanog sistema upravljanja slučajevima, koji osigurava transparentnu komunikaciju s porodicama; jačati nacionalne kapacitete u specijaliziranim oblastima poput forenzičke arheologije i antropologije, uključujući uspostavu centara izvrsnosti i obuka; te uspostaviti održiv i funkcionalan DNK laboratorijski sistem posvećen slučajevima nestalih osoba, uz ISO akreditaciju radi osiguranja kvaliteta i pouzdanosti.
- Kroz dijalog s institucijama, udruženja porodica nestalih mogu osigurati da se čuju glasovi i prava porodica. Nadgledanjem pravnih okvira i relevantnih politika te međusobnom saradnjom, mogu ojačati zagovaranje i osigurati odgovornost institucija.
- Države trebaju osigurati da porodice imaju dosljednu pravnu i psihološku podršku i da razumiju svoja prava. Porodice moraju imati potpunu sigurnost u identitet predatih posmrtnih ostataka – kroz proces vođen DNK analizom – i treba ih poticati da kroz sveobuhvatan program informiranja daju genetičke uzorke i informacije o okolnostima nestanka koje će pomoći da se pronađu njihovi nestali srodnici.
- Porodice su primarni nosioci kulture i sjećanja: kultura sjećanja oblikuje se kroz institucije, zajednice i civilno društvo – a uspješno memorijaliziranje moguće je kada ove tri sfere sarađuju, bez narušavanja autonomije porodica. Uključivanje svjedočanstava i perspektiva porodica u obrazovne i kulturne institucije osigurava prenošenje istine budućim generacijama.
Porodice moraju biti direktni učesnici u svakoj fazi procesa ostvarivanja pravde. Temeljiti, dobro dokumentirani i sigurno pohranjeni dokazi ključni su za utvrđivanje istine, posebno kada počinioci prisilnih nestanaka pokušavaju iskriviti činjenice ili manipulisati narativom.
Govoreći na konferenciji, generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger istakla je da “države trebaju prilagodljive pravne, tehničke i operativne kapacitete. To uključuje visokopropusne DNA sisteme, baze podataka na nivou populacije, povećanje ljudskih kapaciteta, brzo mobiliziranje resursa i pravnu mogućnost integrisanja međunarodne pomoći i stručnosti kada nacionalni kapaciteti budu premašeni”, te je pohvalila ukrajinske vlasti za napredak u tom procesu. Također je naglasila da “porodice nestalih moraju biti potpuno uključene i informisane o naporima da se pronađu njihovi najbliži, jer se time osigurava transparentnost i samim tim povjerenje”.
Ambasadorica Kanade u Poljskoj, Catherine Godin, naglasila je da je “rješavanje pitanja nestalih ne samo humanitarna obaveza, već i temelj pravde i trajnog mira”. Istakla je da je Kanada posvećena podršci naporima da se zaštite prava porodica pogođenih ruskom invazijom i da će nastaviti raditi na tome da pitanje nestalih ostane “prioritet na međunarodnoj agendi”. Iskustvo zemalja bivše Jugoslavije, kazala je, “pokazuje da je napredak moguć kroz saradnju, nauku i pristup zasnovan na pravima”.
Ukrajinski povjerenik za nestale osobe u posebnim okolnostima, Artur Dobroserdov, rekao je da je Ukrajina posvećena ispunjavanju svojih obaveza prema porodicama nestalih i da je “uspostavila sistem sposoban da pronađe i identifikuje nestale civile i pripadnike vojske. To uključuje koordinaciju rada svih relevantnih institucija, uključivanje porodica nestalih i primjenu moderne forenzičke nauke.” Dodao je da je Ukrajina otvorena za učenje iz iskustava drugih zemalja, posebno onih koje su se suočile s velikim brojem nestalih tokom konflikta.
Ističući da su porodice nestalih iz Ukrajine i jugoistočne Evrope “ujedinjene u boli”, Natalija Jepifanova, predsjednica Udruženja porodica nestalih i zarobljenih ukrajinskih branilaca, rekla je da je konferencija bila prilika “da se nauči iz iskustava porodica iz jugoistočne Evrope, posebno šta je funkcionisalo a šta nije” u razvoju efikasnog procesa traženja nestalih. Naglasila je da je diskusija pokazala “šta je moglo biti urađeno bolje prije dvadeset ili trideset godina, a što je primjenjivo u Ukrajini danas”, dok više od 50 udruženja koja rade na pitanju nestalih u Ukrajini nastavljaju rješavati ozbiljne izazove.
ICMP-ov program u Ukrajini podržavaju Norveška, Njemačka, Nizozemska, Sjedinjene Države i Kanada. Konferencija u Varšavi omogućena je zahvaljujući finansijskoj podršci Kanade.
